Ikigo cy’Igihugu cy’Ibarurishamibare (NISR) cyatangaje ko umusaruro mbumbe w’u Rwanda (GDP), wiyongereye ku kigero cya 9.4%, aho wavuye kuri Miliyari 19,918 Frw wariho mu 2024, ukagera kuri Miliyari 23,387Frw mu 2025 uvuye kuri.
Uku kwiyongera k’umusaruro mbumbe w’u Rwanda, wiyongereye ku kigero cya 9.4%, aho mu gihembwe cya mbere cya 2025, wiyongereyeho 6.5%, mu cya kabiri wiyongereyeho 7.8%, mu cya gatatu wiyongeraho 11.8%, naho mu cya kane wiyongereyeho 11.2%.
Iri rizamuka ryagizwemo uruhare na serivisi zagize uruhare rwa 52% by’umusaruro mbumbe, inganda zigira uruhare rwa 22%, ubuhinzi bugira uruhare rwa 20% naho ibisigaye bigira uruhare rwa 5%.
Mu byiciro by’ubukungu, nko mu buhinzi, umusaruro mbumbe wiyongereyeho 7%, uw’inganda wiyongeraho 11% mu gihe muri serivisi wiyongereyeho 9%.
Mu buhinzi, umusaruro w’ibihingwa ngandurarugo wazamutseho 3%, uw’ibihingwa ngengabukungu uzamukaho 32% bitewe ahanini n’izamuka ry’umusaruro wa kawa wazamutse ku kigero cya 60%, mu gihe uw’icyayi wazamutseho 8%.
Mu bindi birimo inganda, umusaruro w’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro na kariyeri wazamutseho 17%, imirimo y’ubwubatsi izamukaho 11%, mu gihe uw’inganda zitunganya ibintu bitandukanye wazamutseho 10%, aho ahanini wiyongereye bitewe no kwiyongera kwa 35% by’umusaruro w’inganda zitunganya sima n’amatafari, 21% by’umusaruro w’inganda zitunganya ibyuma, na 24% by’umusaruro w’inganda zikora ibikomoka ku binyabutabire na pulasitike.
Ku rundi ruhande, umusaruro w’ibiribwa bitunganywa n’inganda wiyongereyeho 9%, naho uw’inganda zikora imyenda ugabanukaho 1%.
Muri serivisi, ubucuruzi buranguza n’ubudandaza bwazamutseho 15%, ubwikorezi buzamukaho 7%, mu gihe mu zindi serivisi umusaruro wa serivisi zo gucumbikira abantu hoteli na resitora wagabanutseho 2%, uwa serivisi z’ikoranabuhanga n’itumanaho uzamukaho 15%, uwa serivisi z’imari n’ubwishingizi uzamukaho 7%, uwa serivisi z’ubuyobozi bwite bwa Leta uzamukaho 6%, serivisi z’uburezi zizamukaho 5%, naho uw’ubuvuzi ugabanukaho 13%.
Umuyobozi Mukuru wungirije wa NISR, Jean Claude Mwizerwa, avuga ko kugabanuka kwa zimwe muri serivisi zirimo iz’ubuzima, ubwikorezi hamwe n’inganda zikora imyenda, byatewe n’uko hashize igihe umusaruro wazo wiyongera cyane.
Ati “Tumaze igihe kinini dufite umusaruro uri hejuru muri zino nzego kubera imbaraga nyinshi zagiye zishyirwamo, hari igihe rimwe na rimwe biba bigoye kugira ngo zikomeze zizamuka ziri hejuru buri mwaka. Ariko uko bigaragara muri ino mibare yo mu 2025, iyo urebye uko ibihembwe bigenda bikurikirana, igihembwe cya mbere n’icya kabiri nibyo byari byagabanutse cyane, bitewe n’uko n’ubundi mu myaka yari yabanje twari dufite umusaruro uri hejuru cyane.”
Yakomeje agira ati “Ariko iyo urebye igihembwe cya nyuma, ubona ko mu nganda z’imyenda byazamutse, ndetse no muri hoteli ntabwo birimo kugabanuka nkuko mu bihembwe byabanje byari bimeze, twiteze ko bigiye kongera bikazamuka, kimwe no mu buvuzi naho hari hagiyemo imbaraga nyinshi ku mwaka tureberaho wa 2024, kubera ikibazo cyari gihari cy’icyorezo cya Marburg. Ariko ugereranyije n’imyaka yabanje biri mu rugero nta kibazo kirimo.”

Ku bijyanye n’ingaruka ku bukungu zishobora guterwa n’intambara imaze iminsi mu bihugu byo Burasizuba bwo hagati bw’Isi, Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi (MINECOFIN) Yusuf Murangwa, avuga ko hari ibicuruzwa byoherezwayo ariko hari n’ibiza mu Rwanda binyura muri ibyo bihugu, by’umwihariko ku byoherezwayo hari ibitakijyaho kubera intambara.
Ati “Ibyo byonyine n’ikibazo, ariko turimo gufatanya n’abacuruzi n’izindi nzego za Leta mu bindi bihugu, za ambasade n’abandi dukorana, kugira ngo dushake ayandi masoko. Haracyari kare, iyi ntambara imaze ibyumweru bibiri, ikigaragara ni uko nubwo imaze ibyumweru bibiri ntabwo twavuga ko izahita irangira, ingaruka zose zigahita zihagarara. Ni ibintu dukurikiranira hafi ariko tunashaka amasoko ahandi, dufatanyije n’abacuruzi.”

MINECOFIN ivuga ko ingaruka z’iyo ntambara mu bijyanye n’ubucuruzi ku Rwanda zitahita zimenyekana muri aka kanya bitewe n’igihe imaze, kuko bizatangira kugaragara neza nibura mu gihe cy’amezi ari imbere, ari nabwo Abanyarwanda bazabimenyeshwa.
Ivomo: Kigalitoday
