Nk’uko bigaragara muri raporo y’Urwego rw’Igihugu rushinzwe Iterambere (RDB), Gaz Methane yo mu kiyaga cya Kivu yitezweho kuzongera ingufu z’amashanyarazi ku kigero cya megawati 100; mu gihe hari na gahunda zitandukanye zo kongera ingufu z’amashanyarazi binyuze mu nganda zayo ndetse n’aturuka ku mirasire y’izuba.
Binyuze muri raporo yayo, RDB ivuga ko mu mwaka wa 2025, Gaz Methane yo mu Kiyaga cya Kivu yatanze hafi 21 ku ijana by’amashanyarazi igihugu gikoresha.
Iti: “Haracyashakishwa uburyo urwego rwa peteroli na gaz mu Rwanda rwabyazwa umusaruro, mu gihe gaz methane yo mu kiyaga cya Kivu yatanze hafi 21 ku ijana by’amashanyarazi y’igihugu (megawati 82 zamaze kuboneka, hakaba hateganyijwe kongerwaho megawati 100).”
Umuyobozi ushinzwe imishinga yo kubaka imiyoboro minini n’inganda z’amashanyarazi, mu Kigo cy’igihugu gishinzwe ingufu (REG), Theoneste Higaniro, yabwiye The New Times ko megawati 82 zituruka mu Kiyaga cya Kivu zirimo 26 MW zitangwa na KivuWatt na 56 MW zitangwa na Shema Power Lake Kivu (SPLK), anavuga ko gahunda yo kongeraho 100 MW itarashyirwa mu bikorwa.
Ubushobozi bw’u Rwanda bwo gutunganya amashanyarazi bwariyongereye, kuko bwavuye kuri 238.36 MW mu mwaka wa 2020/2021 bugera kuri 467.142 MW mu Ukuboza 2025, ndetse 85.4 % by’ingo zimaze kugerwaho n’amashanyarazi; aho 60.1% by’ingo zifite amashanyarazi aturuka ku muyoboro rusange, mu gihe 25.3% zishingira ku mirasire y’izuba.
Muri Nzeri 2025, Ibiro bya Minisitiri w’Intebe byasabye ko hakorwa isesengura ry’uko hakongerwa umusaruro w’uruganda rwa Shema Power, harimo no kureba niba hashobora kongerwaho megawati 28.
Ni mu gihe biteganyijwe ko ubushobozi bwo gutunganya amashanyarazi mu Rwanda buzagera kuri 1,066 MW mu mwaka wa 2034, bijyanye na gahunda y’igihe kirekire ya REG ya 2024–2034.
Mu rwego rwo kurushaho kongera amashanyarazi, hari imishinga myinshi y’amashanyarazi aturuka ku mazi iri kubakwa cyangwa iteganyijwe kubakwa; muri yo harimo urugomero rwa Nyabarongo II ruzatanga megawati 43.5, ubu rukaba rumaze kugera ku kigero cya 57 %, Rukarara VI (9.7 MW) igeze kuri 26%, na Nyirahundwe (0.909 MW) igeze kuri 71 %.
REG yanagaragaje umushinga wa Rusizi III (206 MW), uhuriweho n’u Rwanda, u Burundi na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo, aho kubaka byatangiye n’ubwo bigenda bigira imbogamizi zishingiye kuri politiki hagati y’ibihugu birebwa n’uwo mushinga.
Yavuze ko hakomeje gukorwa inyigo z’indi mishinga, harimo no kwagura urugomero rwa Ntaruka, aho biteganyijwe ko inyigo izarangira umwaka utaha wa 2027, hagamijwe kumenya ubushobozi bushya bushobora kongerwaho.
Ni mu gihe imishinga y’ingufu zituruka ku mirasire y’izuba iteganyijwe harimo Mpanga Solar PV (30 MW), Nyabarongo II Solar PV (200 MW), Izuba CB Energy Rwanda (4.13 MW), ndetse n’indi, hakaba n’ibikorwa byo kuvugurura no gusimbuza ibikorwa remezo by’amashanyarazi bishaje; aho uburebure bw’imirongo y’amashanyarazi yavuguruwe bwiyongereye buva kuri kilometero 944.39 mu mwaka wa 2020/2021 bugera kuri 1,158 km ubu.
Kugeza ubu, u Rwanda rumaze kubaka kilometero 38,358.83 z’imirongo y’amashanyarazi, harimo 12,645.40 km z’imirongo ifite ingufu zo hagati (MV) na 25,713.43 km z’imirongo ifite ingufu nto (LV).
Guverinoma y’u Rwanda irateganya gukomeza kwagura no kuvugurura urusobe rw’amashanyarazi, harimo kuzamura imirongo ifite ingufu zo hagati MV, gusimbuza inkingi zishaje cyangwa zitujuje ubuziranenge, no kugabanya ikoreshwa ry’ibikoresho by’amashanyarazi bishobora guteza impanuka; intego ikaba kuba Abanyarwanda bose bazaba bafite amashanyarazi ku kigero cya 100% bitarenze mu 2029.
