Abaturage barenga 39,000 bo mu Mirenge ya Rambura, Jenda, Mulinga, Jomba na Shyira mu Karere ka Nyabihu bagiye kubona amazi meza, binyuze mu mushinga wo kuvugurura no kwagura imiyoboro umunani y’amazi.
Uyu mushinga ufite uburebure bwa kilometero 94,032 uri gushyirwa mu bikorwa na WASAC Group mu rwego rwa gahunda yo kurwanya no kugabanya igwingira (SPRP), uterwa inkunga na Banki y’Isi yose (World Bank) binyuze mu Kigo cy’Igihugu gishinzwe Ubuzima (RBC). Ugamije gukemura ikibazo cy’ibura ry’amazi no kongera amahirwe yo kubona amazi meza mu ngo no mu bigo by’ingenzi, cyane cyane amashuri.
Ibikorwa birimo kuvugurura no kongerera ubushobozi imiyoboro ishaje cyangwa idakora neza, kwagura imiyoboro mishya, kurinda amasoko y’amazi, no kubaka ibigega n’ivomero byegereza abaturage amazi meza. Uyu mushinga watangiye muri Kamena 2024, ubu ukaba ugeze ku kigero cya 91%.
Mu bikorwa byamaze kurangira harimo imiyoboro ya Birembo na Nyiragikokora–Sukiro mu Murenge wa Rambura, isanzwe itanga amazi meza ku baturage, amashuri n’ibigo nderabuzima.
Dusabimana Aliance wo mu Kagari ka Nyundo, Umurenge wa Rambura, agaragaza ibyishimo byinshi ati “Ntitwabasha gusobanura uko twishimye kubona amazi meza. Turashimira cyane Perezida wacu Kagame wabidufashijemo. Ivomo riri hafi cyane, ubu bifata iminota itanu gusa kuvoma amazi.”
Yongeyeho ko abana batagisiba ishuri bajya gushaka amazi, kandi ubu bayakoresha mu kunywa no mu isuku, bigabanya indwara ziterwa n’amazi mabi.
Mu bazungukira muri uyu mushinga, harimo n’amashuri arimo Ishuri rya G.S Nyiragikora, aho abanyeshuri baryo 800 babonye amazi meza.
Ndahayo Celestin, ushinzwe iryo shuri, yavuze ko mbere bahuraga n’ibibazo bikomeye by’amazi, agira ati “Abanyeshuri ntibabonaga amazi yo kunywa ku ishuri, kandi twakoreshaga abakozi ba nyakabyizi bajya kuvoma amazi yo guteka no gukora isuku. Ifunguro ryatindaga gutangwa, rimwe na rimwe saa saba cyangwa saa munani. Ubu tubona amazi ahagije, bigatuma dutanga ifunguro ku gihe kandi tukanoza isuku n’imyigire.”
Ni mu gihe Bizimana Etienne, ushinzwe imari n’ubutegetsi mu Murenge wa Rambura, yavuze ko uyu mushinga wakemuye burundu ikibazo cy’amazi abaturage bari bamaze igihe bahura na cyo; aho batagikora ingendo ndende cyangwa ngo bamare amasaha bashaka amazi, kuko ubu nta n’umwe urenza metero 500 ajya kuvoma.
